Od kada su se prva potkrovlja običnih tavana počela koristiti kao stambeni prostori postalo je jasno da krov nije samo membrana koja zgradu odvaja od atmosferskih oborina već složen sustav koji mora zadovoljiti niz zahtjeva kako bi uspješno udovoljavao svim svojim zadaćama kroz više desetljeća.
Funkcija krovova
Moderni krovovi današnjice moraju ispunjavati sve uvjete energetski učinkovite gradnje.
U našim klimatskim uvjetima krov mora štititi građevinu od oborina (kiša, snijeg, tuča), vjetra, hladnoće, vrućine i vatre. A kada potkrovlje koristimo kao stambeni prostor, kroz krovne plohe mora ući dovoljno svjetla i zraka.
U funkcionalnom smislu krov mora predstavljati sklad nosive konstrukcije, pokrova krova, svih prodora kroz krovnu površinu (prozori, dimnjaci, ventilacije, odušci, antene), sustava odvodnje oborinskih voda s krovišta i raznih dodatnih elemenata: snjegobrani, klima uređaji, sustavi fotonaponskih kolektora, sustavi solarnog grijanja, gromobranski sustavi te razne druge instalacije.
Krov će zaštititi zgradu od oborina ako mu je površina izgrađena tako da ne propusti oborinsku vodu u bilo kojem njezinom obliku, nego je odvodi izvan zgrade. Površinu krova treba izvesti u nekom padu, što veći nagib krovnih ploha – to je brže otjecanje nepoželjne vode. Kod ravnih krovova se isto odvodi voda s krovnih ploha, no ti nagibi su toliko maleni da kažemo da je kod ravnih krovova dozvoljeno da voda na njima stoji.
Ako se želi spriječiti nagomilavanje snijega, krovne površine moraju biti izvedene od takvih materijala i u padu koji će omogućiti brzo klizanje većih snježnih masa s krovnih ploha.
Nasuprot tome, ako se želi spriječiti klizanje snježne mase s krova što je osobito važno u gradskim sredinama; nužno je izvesti krovne plohe s odgovarajućim pravilno izvedenim sustavom snjegobrana.
Krov mora biti pokriven materijalima koji su otporni na udarce tuče, dok nosiva krovna konstrukcija mora odolijevati težini pokrova, snijega te tlaku i udarima vjetra.
Energetski učinkovita zaštita od hladnoće i vrućine rješava se unutar slojeva konstrukcije kosog ili ravnog krova/stropa korištenjem različitih izolacijskih materijala, no ona ima veliku važnost u ukupnoj kvaliteti krova s obzirom da utječe na trajnost konstrukcije i pokrova. Ne smije se zaboraviti naglasiti da toplinske izolacije svoju funkciju ostvaruju isključivo „u suradnji" s ventiliranim krovovima.
Energetski učinkovit krov se ne može ostvariti ako se pri gradnji ne posveti posebna pažnja detaljima koji čine vodonepropusnim primarni (krovni pokrov) i sekundarni krov (krovnu foliju), vjetronepropusnu krovnu foliju i paronepropusnu parnu zapreku postavljenu sa donje strane toplinske izolacije. Pojmovi kao što su vodonepropusnost, vjetronepropusnost i paronepropusnost su ključ kvalitetnih, zdravih i dugotrajnih krovova.
Zaštita od vatre ostvaruje se pokrivanjem krovnih površina vatrootpornim materijalima, a krovna konstrukcija se ovisno o materijalu dodatno zaštićuje ili se izvodi na način da se izbjegavaju materijali koji su lako zapaljivi.
Klimatske promjene ubrzavaju potrebu za energetski učinkovitom gradnjom
Jedno je sigurno – svi pokazatelji i sva mjerenja elemenata vremenskih uvjeta jasno upućuju na zaključak da su klimatske promjene već nastupile. Postoje različita neslaganja znanstvenika oko toga kakve će biti krajnje posljedice ovih promjena na život ljudske vrste na našemu planetu. No, zaključak je isti – nestabilnost vremenskih uvjeta će biti konstanta idućih desetljeća.
To znači da u cijelom svijetu, a tako i u našim krajevima možemo očekivati izuzetno blage zime te kišna i svježa ljeta, ali i dugačke zime praćene obilnim snježnim padalinama i izuzetno niskim temperaturama, kao i sušna i vruća ljeta nesnosna za život. Sve ove klimatske prilike će biti praćene naglim promjenama temperature zraka, brzine vjetra i količine oborina. Općenito – klimatske promjene utječu na nestabilnost atmosfere, a posljedica tih nestabilnosti je pojava ekstremnih vremenskih prilika kakve su se nekada bilježile svakih nekoliko desteljeća, a danas ih bilježimo na godišnjem nivou.
Naglasak i pažnju treba usmjeriti na snažne vjetrove, povremene ekstremno obilne kišne padaline, ekstremno vruća ljeta i povremene ekstremno hladne zime praćene rekordnom debljinom snježnog pokrivača.
Kako graditi krovove na energetski učinkovit način?
a) NOSIVE KROVNE KONSTRUKCIJE – projektirati i graditi tako da mogu odoljevati većim opterećenjima nego do sada – većim količinama snijega i jačim udarima vjetra, a ujedno moraju osigurati dovoljno mjesta za ugradnju dovoljne količine toplinske izolacije,
b) TOPLINSKE IZOLACIJE – ne smijemo više razmišljati da nas toplinska izolacija štiti isključivo od hladnoće jer vruća ljetna razdoblja bez dovoljne količine toplinske izolacije mogu učiniti život u potkrovlju nesnošljiv. Količine toplinske izolacije, ako govorimo o mineralnim vunama trebale bi se kretati od 20 do 26 cm pa i više. To se može postići kombiniranim postavljanjem toplinske izolacije između i iznad drvenih rogova nosive krovne konstrukcije,
c) KROVNE FOLIJE (visokoparopropusne/vodonepropusne) – da bi se ostvarili uvjeti vodonepropusnosti i vjetronepropusnosti kroz dugi niz godina treba koristiti najkvalitetnije troslojne ili četveroslojne krovne folije. Potrebno je sve uzdužne i poprečne preklope krovnih folija zalijepiti, a na blažim krovnim nagibima zabrtviti i sve prodore spojnih elemenata (čavli i vijaka), nadalje oko svih prodora kroz krovne površine potrebno je uzdignuti krovne folije i slijepiti ih za podlogu trajnoelastičnim ljepilima/brtvilima, sva otvorena mjesta u folijama (npr. u kutevima oko krovnih prozora) treba zatvoriti ili komadima folije ili tipskim samoljepljivim trakama za krovne folije,
d) PARNE ZAPREKE (nepropusne ili slaboparopropusne folije) koje ne dozvoljavaju ulaz velikih količina vodene pare iz prostora potkrovlja u slojeve krova, osobito u toplinsku izolaciju gdje neželjena vodena para kondenzira. Parne zapreke se postavljaju ispod toplinskih izolacija. Onog trenutka kada imamo povećanu količinu kondenzirane vode u toplinskoj izolaciji ta izolacija više ne služi svojoj svrsi, sa kondenziranom vodom u sebi, mineralna vuna prestaje biti toplinski izolator. Da bi zadovoljili uvjet paronepropusnosti, parne zapreke je također kao i krovne folije potrebno slijepiti na svim preklopima, te zatvoriti i slijepiti sve otvore na foliji oko raznih prodora kroz krovnu plohu,
e) KONSTRUKCIJA ISPOD POKROVA KROVA – mora zadovoljiti nekoliko uvjeta: omogućiti kontinuirano strujanje zraka u svim godišnjim dobima između krove folije i pokrova krova, uzdužne letve ili uzdužne gredice moraju biti pravilno dimenzionirane i dovoljno visoke da bi zrak neprestano strujao od dna krovne plohe gdje ulazi do vrha krovne plohe gdje izlazi, osim dovoljno visokih uzdužnih elemenata, treba omogućiti i dovoljne velike otvore na dnu i na vrhu krovne plohe kroz koje zrak ulazi/izlazi. Ova podkonstrukcija mora biti pravilno pričvršćena za nosivu konstrukciju kako je snažni vjetrovi ne bi podigli za što u zadnje vrijeme ima dovoljno primjera, spojna sredstva (čavli ili još bolje vijci) trebaju imati dovoljnu duljinu da odole silama koje se stvaraju kod snažnih vjetrova. Razmaci među poprečnim letvama trebaju biti pravilno određeni s obzirom na pad krovnih ploha i vrstu krovnog pokrova,
f) POKROV KROVA – s obzirom na učestalost snažnih vjetrova u cijelom svijetu, očekuje se preporuka proizvođača da se svi krovni pokrovi bez obzira na vrstu materijala, veličinu ili oblik dodatno učvršćuju čavlima, vijcima i tipskim spojnicama, po mogućnosti da ti spojni materijali budu pocinčani ili još bolje – izrađeni od nehrađajućih metala ili legura. Koristiti rubne crijepove ili rubne krovne ploče na zabatima krovnih ploha i u kombinaciji sa limenim maskama podvučenim ispod rubnog pokrova štititi vanjske drvene nosive elemente krova od utjecaja sunca, vjetra, vode, a istovremeno se onemogućuje snažnim vjetrovima ulaz ispod pokrova krova,
g) SNJEGOBRANI – u područjima gdje se očekuju snježne padaline najbolja zaštita od snježnih lavina s kosih krovova je kombinacija linijskih i točkastih snjegobrana, s time da točkasti snjegobrani ne bi smjeli biti postavljeni na manje od 70% krovne plohe i to točno prema određenim shemama postave koji se određuju s obzirom na očekivane količine snježnih padalina, nagib krovnih ploha i vrstu pokrova krova,
h) SOLARNI FOTONAPONSKI SUSTAVI I SOLARNI KOLEKTORI ZA PRIPREMU TOPLE VODE – ako se ovi kolektori postavljaju u nivou pokrova krova, potrebno je koristiti posebne krovne folije koje mogu izdržati temperature od 120°C koje se mogu razviti ispod kolektora tokom ljetnog razdoblja,
i) KROVNI PROZORI – ugrađivati krovne prozore koji zadovoljavaju najviše standarde sigurnosti i toplinskih zaštita, te koristiti vanjske zaštite od topline/hladnoće, kao i unutarnja sjenila s istom svrhom,
j) LIMARSKI DETALJI – preporuka je na dnu krovnih ploha postaviti okapne limove ispod krovne folije da u slučaju prodora vode kroz krovnu plohu voda iskapa na dnu preko svih rubova krova, ali potrebno je i ispod prvog reda pokrova krova postaviti podložne limove koji će odvesti vodu u horizontalni žlijeb i još važnije – onemogućiti snažnim udarima vjetra ulaz ispod krovnog pokrova.
Osim svih ovih savjeta potrebno je prilagoditi se i posebnim uvjetima lokalnih područja na kojima se gradi ili obnavlja krov. Negdje će arhitektura presuditi o konačnom izgledu i odabiru pokrova, a negdje će utjecaj morske soli odrediti koju vrstu građevinske limarije i spojna sredstva smijemo koristiti.
U svakom slučaju „krov nad glavom" će uvijek biti pojam o kojem se govori s poštovanjem.
Klimatske promjene vjerojatno nećemo moći zaustaviti, no njima se s više ili manje uspjeha možemo prilagoditi, kako u svim segmentima života, tako i u gradnji krovova.
Vladimir Makoter, ing.građ.
