Upravo je ta jednostavnost i suradnja s prirodnim silama lansirala MOLOK, tj. polupodzemene kontejnere u najbrojniji i najbrže rastući novi sustav u svijetu. Izvorni i originalni MOLOK danas je prisutan na svim kontinentima i to u 40 različitih zemalja s preko 140.000 instaliranih jedinica, a gotovo da više i nema nekog etabliranog brenda komunalne opreme koji ne proizvodi kopije. U Hrvatskoj broj prodanih jedinica originalnih MOLOK kontejnera premašuje 400 komada, a osim u tlo ugrađuju se sve češće i u more i to još od 2011. Bol i Novalja su gotovo istodobno svoje spremnike hrabro uronili u more i to na dubinu od preko jednog metra. Samo godinu dana kasnije 2012. predstavljen je i prvi hrvatski plutajući zeleni otok MOLOK, kao odgovor na zahtjeve Ministarstva i Fonda, o odvojenom sakupljanju otpada na mjestu nastanka. Do danas je ostao jedino suvislo rješenje za mnogobrojne Jadranske otoke kao i Dalmatinske gradove koji oskudijevaju s prostorom i komunalnom infrastrukturom ili su pak pod budnim okom arheologa.
U današnje vrijeme organizacija odvojenog prikupljanja otpada predstavlja sve veći izazov i stavlja na kušnju sva raspoloživa znanja arhitekata. U Europi igraju na sigurno i ne gube vrijeme niti novac svojih klijenata pokušavajući smisliti nešto bolje od jednostavnog i prirodnog MOLOK-a.
Formula uspjeha
Polupodzemni sustavi imaju veliku prednost nad podzemnim sustavima. Volumen prostora za otpad ekvivalentan je volumenu tla koje je potrebno iskopati. Dok kopanje tla za postavljanje podzemnih kontejnera ima omjer i do 1:10 te često iziskuje ne baš jeftino izmještanje instalacija, kao i priključke na infrastrukturu. Kopanje nije baš jednostavno u Dalmaciji, a kamoli u arheološkim zonama ili centrima opterećenim podzemnom komunalnom infrastrukturom. Često se događa da i južina "natiska" more, pa dolazi do poplava, na koje podzemni sustavi nisu imuni. MOLOK se s druge strane još za poplava u Slavoniji dokazao kao jedini sustavkoji je funkcionirao, dok su podzemni bili poplavljeni, a nadzemni otplavljeni. Neovisnost o energentima omogućila je njegovu instalaciju i u najzabitijim predjelima u kojima sabija, hladi i štiti otpad kako od vatre tako i od vode.
Instalacija Moloka na jednoj od lokacija u Helsinkiju
Domino
MOLOK Domino je uz sve što ga je do sad činilo toliko simpatičnim, estetski i funkcionalno prihvatljvim, arhitektima dao još jedan razlog da ne mogu reći ne, a to je kubični dizajn koji iskorištava svaki raspoloživi milimetar, koji je uz to i modularan, pa je u jedan kontejner moguće odjednom pohranjivati i do tri različite frakcije otpada. Koliki je to uspjeh polučilo možda najbolje govori primjer instalacije neposredno uz znamenito kazalište u finskom gradu Tampereu.
MOLOK Domino je estetski i funkcionalno prihvatljiv polupodzemni kontejner kubičnog dizajna koji iskorištava svaki raspoloživi milimetar prostora.
Zašto korisnici vole MOLOK?
Upravo je ta briga fenomen kojim se redovito susreće nakon svake instalacije kontejnera. Bez obzira na mjesto implementacije, ljudi MOLOK prihvaćaju i čuvaju, što je fascinantno u usporedbi s nadzemnim kontejnerima za koje gotovo ne postoji način na koji ih nisu pokušali uništiti. Odgovor treba potražiti u svim negativnim iskustvima vezanim uz otpad dosad. Za razliku od njih MOLOK ne smrdi, tih je, uredan, jednostavan za upotrebu, pristup mu je uvijek čist, a uz sve to izgleda skladno i primamljivo.
Primjeri instalacije Moloka u finskom gradu Tampere – u luci i neposredno uz kazalište
