U Hrvatskoj je stanje kolnika na prometnicama poprilično nezadovoljavajuće iako se u zadnjih nekoliko godina dosta pažnje posvećuje njihovoj obnovi. Uzrok tome je to što je tek sredinom devedesetih godina započela intenzivnija briga oko održavanja, saniranja i rekonstrukcija cesta pa je potrebno dosta vremena da se obnove brojni kilometri.
Ipak za takvo stanje kolnika nije krivo samo nedovoljno održavanje nego i neki drugi faktori na koje je potrebno paziti prilikom gradnje cesta.
Prilikom gradnje vrlo je važno voditi računa o problemu smrzavanja te obzirom na to predvidjeti dovoljno debelu kolničku konstrukciju tj. dubinu do koje treba zamijeniti tlo onim koje nije osjetljivo na smrzavanje. Na taj način se izbjegava smrzavanje vode, stvaranje ledenih leća i izdizanje kolnika, a samim tim stvaranje udarnih rupa i pukotina na kolniku. Ako se tako postupi te izvrše kvalitetno svi ostali radovi potrebni za izgradnju prometnice, osigurana je njezina trajnost.
Također vrlo važno (najviše se manifestira u gradovima) je da se nakon asfaltiranja ceste ne bi smjeli naknadno izvoditi nikakvi preklopi, rezanja asfalta i sl. To je kod nas dosta česta praksa, da se priključci objekata na gradske instalacijske mreže koje prolaze ispod prometnica vrše nakon nedavno asfaltiranih kolnika. Takvim naknadnim radovima se oštećuje prometnica, a sanacija se najčešće ne napravi dovoljno kvalitetno te cesta ubrzano propada.
(webgradnja.hr)
