U ovom članku pročitajte nekoliko podataka o djelatnosti zagrebačkog stolara Ivana Budickog, prvog učitelja u nauku o stolarstvu u Obrtnoj školi, koji je također izradio i crkveni namještaj za mnoge crkve u Zagrebu i kontinentalnoj Hrvatskoj.
Svojevremeno je u članku o stolarskom majstoru Miroslavu Häckeru objašnjena situacija u obrtničkom životu Zagreba u posljednjoj četvrti XIX. stoljeća, pa je u tom kontekstu spomenuta uloga Obrtne škole i okolnosti njezina osnivanja. A upravo je Ivan Budicki, zagrebački stolarski majstor, bio prvi učitelj u nauku o stolarstvu u toj novoosnovanoj školi (1882).
Životopis Ivana Budickog
Ivan Budicki (Zagreb, 1843 – Zagreb, 1. 8. 1914.) zanat je izučio u Zagrebu, a usavršivao se u Münchenu. U Zagrebu 1879. otvara vlastitu stolarsku radionicu, a vodi je sve do 1907. Kao učitelj u Obrtnoj školi usko surađuje s Hermannom Bolléom (premda je ta suradnja i povezanost karakteristična za cjelokupnu obrtničku djelatnost tog doba), često izrađujući namještaj po njegovim nacrtima, ali i onima Hektora pl. Eckhela i Josipa Bauera.
Crkveni namještaj
Glavninu sačuvanih djela Ivana Budickog čine radovi u crkvama, i to u onima koje je obnovio ili sagradio Hermann Bollé. Budicki je u Zagrebu izradio oltar sv. Marije u katedrali, a u franjevačkoj crkvi oltare, propovjedaonice i ispovjedaonice. Također su njegova i sjedala u zagrebačkoj pravoslavnoj crkvi. Izradio je prijestolje, propovjedaonice i baldahinski oltar u svetištu grkokatoličke katedrale u Križevcima te propovjedaonicu u franjevačkoj crkvi u Iloku. Izveo je i namještaj u saborskoj crkvi u Pakracu. U župnim crkvama u Dugom Selu i Odri izradio je postrane oltare, u posljednjoj po nacrtima H. Eckhela.
Sudjelovanje na gospodarskim izložbama
No Budicki je izrađivao i profani namještaj te je opremao i druge javne prostore. Tako je sudjelovao u opremanju Palače Vranyczány u Zagrebu (danas Moderna galerija) te je bio jedan od obrtnika koji su, sufinancirani od Odjela za bogoštovlje i nastavu zemaljske vlade, opremali javne prostore. Također je sudjelovao na međunarodnim svjetskim izložbama i na onoj zagrebačkoj 1891. Na tršćanskoj izložbi 1882. godine izlagao je prema Bolléovim nacrtima izrađene buffete i pisaće stolove (uz Miroslava Häckera), za što je dobio srebrnu kolajnu. Na Jubilarnoj gospodarsko-šumarskoj izložbi u Zagrebu 1891. godine izveo je stolarske i drvorezbarske radove u Paviljonu zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu, a na Milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896. izložio je blagovaonicu od hrastovine u stilu talijanske rane renesanse.
Blagovaonica u MUO
Srećom, osim crkvenog, postoji i sačuvani profani namještaj Ivana Budickog. U stalnom postavu Muzeja za umjetnost i obrt (dvorana Obrtne škole) dio je blagovaonice koju je izradio prema Bolléovim nacrtima. Osim izloženog kredenca i podnog sata (urar je Bruno Wolf iz Zagreba), blagovaonicu još čine i ormar za serviranje, stol i šest stolaca (inv. br. MUO 11707/1-10).
Plohe su ukrašene urezanim te crvenom i zelenom bojom obojenim crtežom cvjetnih motiva i inspirirane su pučkom umjetnošću. Neki cvjetni ukrasi (npr. na donjim vratašcima kredenca i podne ure) izvedeni su secesijskom stilizacijom.
Garnitura pokazuje sve stilske i oblikovne značajke vremena u kojem je nastala (oko 1895. godine), pogotovo izričaja karakteristična za krug oko Obrtne škole i Hermanna Bolléa, a spomenuti dekorativni motivi svjedoče o promptnom prihvaćanju novog stila – secesije.
Izvor: Časopis Drvo
Autor: Vanja Brdar Mustapić
