Sjenice i pergole dio su vrta koje ukrašavaju našu okućnicu i pružaju mnoge praktične mogućnosti u svojoj namjeni. Iz tog razloga moramo pomno planirati njihovo postavljanje – najvažniji je izbor mjesta koje će zauzeti i koje trebamo sagledati iz svih dijelova vrta i kuće kako bi imali najljepši pogled kad sjedimo u njoj i odmaramo. Nadalje, važna je i veličina, materijal, pa i biljke (penjačice) kojima ćemo dodatno ukrasiti našu okućnicu, kako bi smo, baš poput starih Rimljana (koji su ih, navodno, prvi i osmislili) uživali nakon napornog dana, ili prije jednoga, kako bi smo skupili energiju.
Već sama riječ 'sjenica' asocira nas na sjenu, tj. zaštitu, ne samo od sunca, već, uz pomoć biljaka, i od neželjenih pogleda i vjetra. (slika 1.)
Često ih pak vidimo i u drugim namjenama kao npr. krov za auto, posebno kada nemamo dovoljno prostora za vrtne stazice, potočiće i pripadajuće sjenice. A svakako je ljepša opcija od betonske garaže.
Već po ovome možete zaključiti da sjenica ili pergola nemaju samo jedan zadani oblik već ih možemo prilagođavati našim potrebama i sami oblikovati i urediti.
Sjenice
Počnimo od onih najjednostavnijih: sastoje se od potpornih stupova, greda i letvi koje leže na njima pod kutom. Za drugu vrstu sjenica, poput natkrivenih ulaza i prostora u kojima možemo sjediti pa i napraviti terasu ili prolaz, potrebni su nam dodatni elementi. U oba slučaja između potpornih stupova možemo postaviti ogradu (slika 2.) i na taj način ograditi ili podijeliti prostor. Vrlo je važno da sjenica bude stabilna zbog vremenskih (ne)prilika. Ona ovisi o potpornjima koji bi trebali biti oko 60cm u temelju. Najbolji je onaj betonski, tako će drvo sporije propadati jer neće upijati vlagu iz zemlje. Za veliku okućnicu, sjenica je odličan izbor jer do nje možete provesti i struju, pa u njoj možete boraviti i navečer.
Iako najprirodnije izgledaju drvene sjenice, postoji mnogo materijala koje možete iskoristiti; za krov na primjer crijep, šindru, trsku ili slamu, a u rjeđim slučajevima i lim. Ako se odlučimo za šindru, imat ćete veliki izbor boja i ona je lakša od crijepa, no u slučaju loše postave ili lošije kvalitete same šindre, postoji mogućnost da se deformira i širi na velikoj vrućini, a katranska smola se može cijediti.
Najčešće sjenice kod nas su petero-šestero (slika 3.) i osmerokutne. Možemo u njih ugraditi stolice, stolove, klupe, mrežu za odmor ili pak ljuljačku. Vijek im je više od 20 godina, ali drvo treba premazati.
Kod biljaka također moramo paziti na izbor. Kao prvo, sve biljke, pa tako i penjačice, treba redovito zalijevati, obrezivati i po potrebi gnojiti. Nadalje, većina biljaka u jesen ogoli, tako da će vas štititi od pogleda samo u proljeće i ljeto, no tada ćete i provoditi najviše vremena u njoj. Ako želite da kućica bude obrasla i po zimi, dobar izbor su bršljen ili kurika.
Pergole
Pergolu često možemo naći kao jedan okvir koji samostalno stoji u vrtu ili terasi i služi za biljke penjačice te one sagrađene uz samu kuću, kao njezin nastavak (slika 4.). Pergole mogu poslužiti kao garaža, krov iznad prolaza ili omiljene klupe u vrtu ili pak iznad mjesta za roštilj…
Mogu biti različite veličine, ali nije preporučljivo da budu niže od 2,5 metra.
Mogu povezivati paviljone, biti produžetak kuće do vrta ili izolirane terase, ili biti posve samostalne strukture koje pružaju sjenu vrtnoj stazici (slika 5.).
Također su dobre za spajanje pojedinih dijelova okućnice, npr. travnjaka i gredice s povrćem. Ako u vrtu ili dvorištu imamo ciglu ili kamen (koji mogu podnijeti i veću težinu, ali su i skuplji), za vertikalnu stranu pergole bilo bi dobro izabrati isti materijal.
Što se tiče materijala, betonski nosači su najstabilniji, no možemo koristiti i metalne cijevi (ne mogu biti samostalne) ili profilirano željezo, te drvene grede. Kao i kod sjenica, i ovdje je drvo najbolji izbor zbog svoje prirodnosti i ljepote, te ćemo imati najmanje problema da ga uklopimo u vrt (slika 6.).
Budući da ćemo po podu pergole hodati, stavljati stolice itd., važno je da je on čvrst, pa postavite ploče ili daske od umjetnog drveta. Kada gradimo pergolu, imamo zaista puno mogućnosti prilagoditi je svojim željama i potrebama. Ako je želimo napraviti kao samostalni objekt, biramo želimo li staviti krov na jedan njezin dio, nijedan ili nad cijelu pergolu. S jedne strane može biti zid od kamena ili od drvenih rešetki na koju se mogu oslanjati penjačice.
Pergole potječu iz južnih krajeva. U renesansnim vrtovima doduše, prvo su prevladavale sjenice, no kasnije su pergole dobile na važnosti. Pergole su često obojane u bijelu boju (slika 7.).
Preporučljive biljke:
pavitina (velik broj sorti, no potrebno je redovito i obilato zalijevati);
tekoma (naraste do 10 metara, ima crvene ili žute cvjetove);
glicinija (ima velike lila cvjetove u obliku grozdova);
te kozokrvina koja jako miriše.
