Zbog današnjeg ubrzanog ritma života, buke, tehnologije koja nas okružuje, kad krećemo u gradnju poslovnog ili stambenog objekta, svi težimo tome da nam bude osiguran mir, pa od stambenih objekata gradimo prave male izolirane zabrtvljene utvrde.
Kondenzacija se pojavljuje u dobro zabrtvljenim prostorijama jer je onemogućeno odvođenje vlage iz prostorije gdje se boravi, jer istraživanja su pokazala da 3 osobe koje borave u prostoriji proizvode do 8 l vode na dan isto tako i u periodima kad su visoke temperaturne razlike vani u odnosu na temperaturu u prostoriji. Kondenzacija se pojavljuje na slabije zaštićenim mjestima na rubovima stakla, a ako takvi uvjeti traju duže vrijeme dolazi do pojave plijesni.
U svim novoizgrađenim objektima kao i pri renovaciji starijih objekata ukoliko se ne poštuju neke od zakonitost gradnje dolazi do pojave kondenzacije i plijesni na zidovima. To osim što dovodi do oštećenja objekta, bitno narušava kvalitetu stanovanja ali isto tako može i izazvati ozbiljne zdravstvene probleme. Ne smije se zaboraviti da u svim novoizgrađenim objektima se zadržava određeni postotak vlage na to se ne smije zaboraviti jer pojava kondenzacije je gotovo pa zajamčena, dok isušivanje objekta može trajati i po nekoliko godina. Na adekvatna gradnja također pogoduje kondenzaciji zbog pojave termo-mostova, kao i nedostatno provjetravanje prostorija.
Paradoksalno zvuči podatak, obzirom na današnje tehnologije građenja i napredne materijale, u starijim građevinama pojava kondenzacije i plijesni je puno rjeđa nego u novoizgrađenim objektima. Razlozi su u primijenjenim materijalima (glina, kreč) koji su morali ispuniti znatno niže zahtjeve u pogledu difuzije vodene pare (prolaz vodene pare kroz građevinski element od toplije strane prostorije ka hladnijoj vanjskoj strani).
Zatim, u primijenjenim prozorskim sustavima, kod onih starije izvedbe, kod kojih je brtva znatno lošija (koeficijent propusnosti fuge do 10 m 3 /mh tj. za 1 sat kroz 1m 2 fuge krilo-štok prođe 10 m 3 zraka dok 1m 2 fuge krilo-štok kod novih prozora za 1 sat propusti u prosjeku 0,1 m 3 zraka. Koliko god da je izmjena zraka poželjna i ima prednosti, ipak mana starijih objekata je u potrošnji energije, jer za postizanje odgovarajuće temperature veći je utrošak energije za grijanje, a među probleme današnjice ubraja se i sve veća potreba za očuvanjem prirodnih resursa i okoliša i što većoj redukciji troškova energije jer su cijene u stalnom porastu. Objekt mora biti izveden tako da se postigne što bolja toplinska izolacija.
Zrak može apsorbirati izvjesnu količinu vlage (relativna vlažnost zraka, izražava se u postotcima). Količinu vlage koju zrak može apsorbirati ovisi o temperaturi. Što je viša temperatura to zrak može primiti više vodene pare, tj. ako zagrijavamo hladan i vlažan zrak, isušujemo ga i time raste njegova sposobnost absorpcije vodene pare.
Provjetravanjem se u prostoriju uvodi svježi i hladniji zrak, a zrak u prostoriji koji je topao i vlažan isušuje se, i tako može primiti više vlage, što u normalnom slučaju traje nekoliko sati. Ako provjetravanje pravilno dozira neće doći do toga da se vlažan zrak gomila i tako stvara kondenzaciju na površini predmeta. Ukoliko je vlažnost zraka toliko visoka izdvaja se suvišna vlaga i taloži se. Nedostatak je upravo u tome jer ova osobina zraka razlog je nastanka kondenzacije. U dodiru toplog zraka i hladnijih površina rashlađuje površine predmeta i on postaje sve vlažniji i taloži se na hladnije površine u vidu kondenzata npr. Kad izvadimo bocu iz hladnjaka u toploj prostoriji ona će se orositi.
U-vrijednost tj. koeficijent prelaska topline to je vrijednost prelaska topline kroz građevinski materijal ili građevinsku konstrukciju (u W/m 3 K). Što je U-vrijednost manja to je bolja toplinska izolacija. Na prozorima se lakše pojavljuje kondenzacija nego na zidovima iz razloga jer prozor ima znatno veću U-vrijednost od dobro izoliranog zida, pa je temperatura unutrašnje površine prozora niža od temperature zida.
Sprečavanje i izbjegavanje pojave kondenzacije na i oko prozora
- Redovito provjetravanje 2-3 puta na dan
- Češće provjetravanje prostorija u kojima je povećana količina vlage – kupaonice kuhinje
- Na tržištu su dostupni i sustavi za provjetravanje – sustav koji se ugrađuje u okvir samog prozora. Može biti ugrađen u utoru ili u krilu prozora osiguravajući na taj način dugotrajnu i kontroliranu razmjenu zraka. Oni poboljšavaju cirkulaciju zraka, osiguravaju ugodnu klimu u prostoriji, bešumni su, prozori se nesmetano mogu održavati, nemaju nikakav utjecaj na protuprovalne sustave na prozorima, ugradnja je jednostavna, nevidljiva, a postoji i mogućnost naknadne ugradnje, a isto tako se može i otkloniti u svakom trenutku.
Pravilno provjetravanje
Uključuje širom otvorene prozore na par minuta dnevno, naročito u sezoni grijanja. Tako je osigurana razmjena zraka. Svježi zrak izvana brzo se zagrije i može apsorbirati novu količinu vlage, koja će slijedećim provjetravanjem izaći van. Otvaranjem prozora na kip u sezoni grijanja nije baš od neke velike koristi jer rashlađuje zidove oko prozora što može dovesti do izostanka kondenzacije, ali dovodi do vlaženja zidova. Nije provjetravanje nužno samo u sezoni grijanja, za toplijih dana može se bez ikakvih posljedica provjetravati i dok je prozor otvoren na kip.
Nastajanje kondenzacije i plijesni na i oko prozora
Ako su vanjski zidovi objekta dobro izolirani bolne točke objekta su najčešće vrata i prozori, jer kao što je već navedeno, imaju viši koeficijent prelaska topline u odnosu na zidove. Pojava kondenzacije u i na prozoru može imati više čimbenika:- Loše ili ne adekvatno provjetravanje
- Loš sustav profila
- Pojava termo mostova prilikom ugradnje prozora
- Nepravilno izvedena fuga prozora (dio između zida i prozora ili vrata).
Općenito gledajući i uzimajući u obzir sve faktore nije uvijek moguće izbjeći kondenzaciju na prozorima. Zimi pri niskim temperaturama može doći do pojave kondenzacije i kod jako dobrih prozorskih sistema naročito noću. Ipak, do ovog ne bi trebalo dolaziti često i moguće ju je otkloniti pravilnim provjetravanjem. Ako se to odmah sanira u kratkom vremenskom periodu, ujedno se izbjegava pojava gljivica i plijesni.
Izvor: Časopis "PVC u Hrvatskoj"
