S razvojem kemijske industrije 1930-ih i razvojem proizvodnje ljepila počela se razvijati i industrija proizvodnje lijepljenog lameliranog drva. Lijepljeno lamelirano drvo proizvod je koji kao sirovinsku bazu koristi drvo smreke, jele ili bora (u Kanadi i Americi i duglazije).
Lamele su sastavni dio drvenih lameliranih nosača. One se međusobno lijepe pomoću postojanih vatro i vodootpornih lijepila. Lamela je po potrebi beskonačno duga daska koja se uzdužno nastavlja pomoću zupčastog spoja.
Uobičajena finalna debljina lamela jest 32 ili 44 mm, a širine su u parnim dimenzijama od 80 do 220 mm. Veća širina lamela nije poželjna jer se drvo u procesu sušenja može iskrivljivati. Širina lamela određuje širinu lijepljenih lameliranih nosača, koji se u našim uvjetima proizvode kao ravninski nosači, a u svijetu ima konstrukcija koje su izvedene kao prostorno oblikovani lijepljeni lamelirani elementi. Međusobnim lijepljenjem lamela dobiva se lijepljeno lamelirano drvo, poprečni presjeci kojeg su uglavnom pravokutnog oblika. Dimenzije lijepljenog lameliranog drva variraju do visina oko 300 cm, pa i više.
Gredni sustavi
Rasponi kod grednih sustava mogući su do 36 m, u izuzetnim slučajevima do 40 m. Raspon određuju uvjeti transporta do mjesta ugradnje. Gredni sustavi mogu biti s paralelnim gornjim i donjim rubom nosača ili sa skošenim donjim ili gornjim rubom nosača. Skošeni rubovi formiraju trapezaste oblike nosača, koji su funkcionalno povoljniji jer omogućuju ostvarivanje pada krovne ravnine. U konstrukcijskom smislu takvi su nosači nepovoljniji jer se kod njih javljaju vlažna naprezanja koja onda treba rješavati dodatnim zahvatima kako bi nosači imali projektiranu sigurnost. Gornji ili donji rub nosača može biti obrađen i po kružnici ili nekoj drugoj krivulji drugog reda.
Mala masa i velika nosivost
Osim što je drvo prirodan resurs, prednost je drvenih konstrukcija u njihovoj maloj masi i relativno velikoj nosivosti. Lamelirane se drvene konstrukcije danas sve češće rabe kao krovni nosači upravo zbog njihove male mase. Prof. dr. Žagar, naš najpoznatiji stručnjak za drvene konstrukcije, znao je na svojim predavanjima spomenuti kako nikomu ne pada na pamet npr. kišobrane raditi od betona niti temelje od drva. Lagane drvene krovne konstrukcije upravo su kišobrani na našim objektima.
Estetska svojstva i otpornost na kemijske spojeve
Danas se drvene lijepljene lamelirane konstrukcije mogu naći na javnim, sakralnim, sportskim i sl. objektima, zatim u školskim dvoranama, vrlo često nad bazenima, pa i u industrijskim objektima, pogotovo u kemijski agresivnim sredinama, jer je drvo otporno na kloride, sulfate i sl. kemijske spojeve. Osim toga drvo je zdrav i estetski vrlo prihvatljiv materijal, pa se upotrebljava u estetski zahtjevnim sredinama kao što su npr. crkve (posebno nakon nedavnih ratnih razaranja. Naravno da su drvene krovne konstrukcije u crkvama bile rabljene i prije, ali su to uglavnom bile dvostruke ili trostruke visulje ili stolice, dok se danas više projektiraju crkve s prostornim drvenim krovnim konstrukcijama, vizualno vrlo efektnima.
Toplina i trajnost drva
Obično kažemo da je drvo topao materijal. Pritom zapravo ne mislimo da je drvo dobar izolacijski materijal. Ipak, drvo ima dobra zvučna i toplinska izolacijska svojstva. Na ovim se prostorima još uvijek mogu naći hrastove kuće stare više stotina godina. Drvo je dakle i vrlo trajan materijal, ukoliko se posvećuje pozornost njegovoj zaštiti. Ukoliko je dobro konstrukcijski ili kemijski zaštićeno, drvo može trajati nekoliko stotina godina. Na prostoru Kosova u temeljima starih kuća pronađeni su balvani stari preko četiri stotine godina. Drugi je primjer Venecija, koja je sagrađena na drvenim pilotima zabijenima u muljevito morsko dno. Ukoliko bi povoljni uvjeti okoline (nepogodni za razvoj razgrađivača drva) ostali nepromijenjeni, njegova bi trajnost zapravo bila neograničena.
Drvo i gradnja mostova
Kad je riječ o konstrukcijama na otvorenom, onda treba naglasiti da se (najčešće u razvijenim zemljama, ali u novije vrijeme i u nas) drvene konstrukcije vrlo često rabe u gradnji mostova. Cestovni se mostovi grade od lijepljenog lameliranog drva te novih drvnih proizvoda kao Što su Paralam ili Microlam. Zatim su tu LVL-, LSL- i PSL-nosači, koji se posebnim tehnologijama izvode od tanjih drvenih furnira ili otpadaka. Kako je utrošak ljepila kod takvih nosača velik, to je i konstrukcijska kvaliteta takvog drva veća.
Protupožarna otpornost
Dosad nismo spomenuli jednu od važnijih odlika drva, a to je protupožarna otpornost. Drvo je protupožarno najbolji građevni konstrukcijski materijal. Naravno, drvo gori, ali u požaru drvo gorenjem stvara zaštitni pougljenjeni sloj, koji ima vrlo nizak koeficijent provodljivosti topline. Tako u požaru drvo samo sebe štiti. Nadalje drvo u požaru ne gubi elastomehanička svojstva te vatrogascima nije opasno ulaziti u opožarene prostore gdje je glavna nosiva konstrukcija drvena. Dulje vrijeme neće doći do otkazivanja nosivosti drvene konstrukcije ni do njezina urušavanja, što je u takvim situacijama jako bitno.
Nekoliko primjera
Slike nekoliko zanimljivih lijepljenih lameliranih konstrukcija koje donosimo mogu poslužiti arhitektima i projektantima prilikom odabira glavne nosive konstrukcije. Arhitekti su prvi u lancu odlučivanja i projektiranja konstrukcija te je stoga poželjno da što više znaju o lijepljenom lameliranom drvu kao izuzetnom građevnom materijalu.
Iz prikazanih primjera moguće je zaključiti da lamelirane drvene konstrukcije imaju Široku primjenu u praksi, osobito za krovne konstrukcije objekata različitih namjena. O atraktivnosti izvedenih konstrukcija i njihovu pozitivnom zdravom ugođaju nije potrebno posebno govoriti. Sama arhitektonska rješenja stvar su ukusa pojedinca.
Dr.sc. Miljenko Haiman, dipl.ing.građ.,
Građevinski fakultet Svečilišta u Zagrebu,
Kačićeva 26, 10 000 Zagreb
Autor: Miljenko Haiman
Izvor: Časopis Drvo
