Tehnologija i novi materijali nesumnjivo uzrokuju velike pomake u graditeljstvu. Tako fasade kojima “oblačimo” zgrade postaju sve odvažnije i sve estetičnije. Izvodimo iz od stakla, kamena, drva ili oblogama raznih boja i novih, kompozitnih materijala i pokušavamo dočarati našu kuću iz snova na najbolji način. No, izgled same zgrade ne mora imati nužno puno veze s kvalitetom života u njoj. Pogotovo ako materijali koje koristimo ne omogućavaju optimalno zadovoljavajuću funkcionalnost.
Veliki stakleni prozori su sigurno izvrsni u obavljanju određenih zadataka, npr. omogućavaju svjetlost i direktan dotok svježeg zraka. Također nas štite od kiše i vjetra. Međutim, s druge strane, oni ne surađuju uvijek najbolje u održavanju ugodne temperature u prostoru. U ekstremnim temperaturama, pogoršavaju naše životne uvjete – ili nam je kraj velikih staklenih ploha prevruće ljeti ili se rose i hlade prostor zimi.
Staklo ili druga moderna fasadna obloga sama po sebi nije toplinski izolator, već je potrebno staviti ih u kontekst sustava, koji se sastoji od više elemenata, pa čak i zraka ili plinova kojima se puni prostor između stakala, kako bi nas što bolje štitila od temperaturnih razlika. To nam ne donosi veliku samo bolju kvalitetu života u prostoru i ugodniji boravak, već i uštede u kućnom budgetu.
Boja, staklo, kamen i druge moderne fasadne obloge nisu same po sebi toplinski izolatori. Uz estetsku komponentu, potrebno ih je izvoditi unutar sustava koji osigurava i energetsku komponentu.
Kada planiramo izvedbu fasade, ne bismo trebali gledati samo na izgled, već o njoj razmišljati kao o sustavu koji će nas efikasno zaštititi od utjecaja iz okoline. Toplinski mostovi, zrakopropusnost, propusnost vodene pare, održavanje, trajnost, samo su neke od važnih komponenti fasadnih sustava.
Toplinske mostove često pogrešno povezuju sa starim zgradama, koje su obično građene bez toplinske izolacije. Međutim, u stvarnosti toplinski mostovi mogu biti puno veći problem u novijim objektima. Iako su oni općenito dobro toplinski izolirani, razlog nastanka toplinskih mostova leži u lošim detaljima i pogreškama u izvedbi, što se osjeća kao lošija učinkovitost toplinske zaštite.
Simptomi koji se mogu javiti u kombinaciji s lošijim životnim uvjetima, su nakupljanje vlage i stvaranje plijesni. Pogotovo u zgradama s nepropusnim prozorima koji se nedovoljno zrače, bilo da nema prirodne ili prisilne ventilacije.
Koraci do savršene fasade
Danas teško možemo zamisliti izgradnju fasade zgrade bez toplinske izolacije, jer je globalni trend modernih zgrada usmjeren prema trajno učinkovitoj gradnji.
Ako uz estetsku nije istovremeno moguća i energetska obnova fasade - kulturna baština, neslaganje sustanara u bloku, kao djelomično rješenje možemo odabrati izolaciju s unutarnje strane, što će povećati energetsku učinkovitost zgrade. Međutim, moramo uzeti u obzir i činjenicu da će to smanjiti korisnu površinu prostorije.
Ako planiramo obnoviti fasadu ili izgraditi novi objekt, pažljivo razmotrimo alternative. Samo kvalitetnom toplinskom izolacijom vanjske ovojnice zgrade možemo postići najveće uštede i podići kvalitetu života. Za toplinsku ovojnicu, fasada se može završiti raznim fasadnim oblogama, kao na primjer kamenom, opekom ili ventiliranom oblogom od kompozitnih materijala.
Za sve dodatne informacije kontaktirajte gđu. Tanju Herr putem telefona 091/ 46 66 015
Kamena obloga na pročeljima zgrada na nekim je mjestima odraz kulturne baštine ili lokalnih zahtjeva. Zbog svoje estetike sve češće se nalaze u drugim područjima. Izvedba kamene fasade nije tako jednostavna kao ožbukana fasada. Pogotovo ako želimo obnoviti stare kamene kuće i približiti ih modernoj gotovo gradnji nulte energije. Kako pravilno izvesti kamenu fasadu u kombinaciji s toplinskom izolacijom, pročitajte ovdje.
BRZI VODIČ - Kako do energetski štedljive kamene fasade?
