Kada bi vas pitali o najupečatljivojem dojmu jedne od najljepših slovenskih zgrada, Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NUK), zasigurno biste uprli prst u njezinu razigranu fasadu od opeke. Arhitekt Jože Plečnik želio je na studente ostaviti što veći dojam i potaknuti ih da o učenju razmišljaju kao o nečem veličanstvenom.
Takav stav starog majstora arhitekture, samo naglašava tvrdnju da je upravo fasada onaj element zgrade koji joj daje karakter i koji plijeni pogled. Fasada naglašava ideju projektanta bez obzira da li se tu radi o modernoj, neobičnoj ili tradicionalnoj arhitekturi. Fasada izražava osobnost, kako projektanta, tako i investitora. To je još jedan razlog zašto fasada može imati najveću težinu u određivanju tržišne vrijednosti nekretnine.
Pažljivo odabrana fasada može vas ispuniti osjećajem dobrodošlice svaki put kad se vratite kući.
Ali nije uvijek bilo tako. U prošlosti su pročelja zgrada postala više zbog potrebe nego zbog estetskih aspekata. Na njihov oblik prvo je utjecao okolina u kojoj je zgrada nastala, obzirom na dostupnost materijala i klimatske uvjete okoline. U priobalju su dominirale kamene fasade, koje su bile integralni dio debelih kamenih zidova. Takvi su zidovi ljeti održavali prostor hladnim. Zimi ih je doduše bilo malo teže zagrijati, ali kad je sezona grijanja počela, a masa zidova se zagrijala, noću su zidovi otpuštali natrag u prostor, preuzetu toplinu. Nasurot tome, u kontinetnalnom, a naročito u alpskom podneblju, stanovnici su se prilagođavali ekstremnim klimatskim uvjetima drvenim oblogama. Nije samo klima pogodovala odabiru materijala, već i njegova dostupnost u neposrednoj okolini.
Danas je sasvim drugačije. Uloga fasada je pretežno estetska, a njihova provedba prepuštena je željama naručitelja. Biraju se završni slojevi, kombiniraju materijali i boje. Eleganciju zgrade ističemo raznolikošću fasadne površine i reljefnim dodacima. Ponekad, manje razmišljamo o njezinoj funkcionalnosti i zanemarujemo činjenicu da je najvažnija funkcija fasade zaštita kuće od vanjskih vremenskih utjecaja poput topline, hladnoće, kiše, vjetra i snijega.
Najproblematičnija je zapravo velika površina fasade koja ne oprašta pogreške u izvedbi. Nepromišljenost i površnost izvedbe brzo dođe na naplatu. Pogotovo u pogledu energetske učinkovitosti, koja je danas i zakonski određena. Uloga fasadnih materijala i prednosti koje oni mogu ponuditi za podizanje životnog standarda danas se posebno naglašava. Klimatski uvjeti u priobalju su nešto blaži nego na kontinentu ili u planinskim krajevima. Premda, danas su ljeta podjednako vruća u svim klimatskim zonama, a snijeg pada i na otocima, pa se s pravom pitamo, da li klimatske promjene nose i nova razmišljanja u pogledu podjele građevinske fizike na topliji medireranski i hladniji kontintentalni pojas.
Jeste li znali da dobro promišljenim dizajnom fasade možete uštedjeti do 50% za troškove grijanja i hlađenja?
Stoga, kada se grade zgrade ili obnavljaju fasade, ima smisla pitati se o ulozi i važnosti toplinske izolacije. S jedne strane, možemo osigurati energetsku učinkovitost zgrade, a možemo poboljšati i zvučnu izolaciju zgrade i zaštititi stambene prostore od buke. To je posebno važno ako se objekt nalazi u neposrednoj blizini ceste.
Stoga je u izvedbi fasada podjednako važna estetska kako i funkcionalna komponenta. Više o tome kako postići učinkovitu fasadu, koja donosi uštede kućnom budgetu, možete pročitati ovdje.
