Formalna definicija ergonomije:
ergon – korijen riječi dolazi iz grčkog jezika i znači ljudski rad i snaga
nomos – korijen riječi dolazi iz grčkog jezika i znači zakon ili pravilo
Drugim rječima: Ergonomija predstavlja oblikovanje i proučavanje ljudskog rada.
Radna definicija ergonomije:
Proučavanje rada i odnosa pri radu u skladu s mentalnim i tjelesnim sposobnostima ljudi. Prilagođavanje posla (alata, radnih zadataka, radne okoline) radniku i njegovim potrebama, umjesto prilagođavanja radnika potrebama posla.
Mitovi / zablude o radnom mjestu
Mnoga opće prihvaćena pravila o pravilnom držanju i zauzimanju položaja tijekom rada za računalom su u stvarnosti mitovi (zablude). Ako ih se rigidno slijedi, ta kriva uvjerenja mogu dovesti do neugodnih i skupih pogrešaka.
Neke od tih zabluda (mitova) su:
Pravilno držanje pri radu na računalu uklanja neudobnost i mogućnost ozljeda. "Savršeno" držanje može biti izuzetno zamorno / naporno. Ako putujete na posao i sjedite većinu radnog vremena, onda provodite 10-12 sati dnevno sjedeći. Kad sjedite, cijelu težinu gravitacije nosi gornji dio tijela što dovodi do krajnjeg zamora koji uzrokuje naprezanje u mišićima i bol u zglobovima. Naprezanje se još više povećava ako sjedite uspravno a ne koristite naslon stolca kao potporu.
Djelatnici za računalom bi trebali sjediti uspravno. Ako su u mogućnosti 4 od 5 osoba koje rade na računalu preferira nasloniti se pri radu, čime smanjuju količinu mišićne aktivnosti potrebne da bi se održao uspravan položaj.
Stolci podesivi po visini omogućuju rad za stolom bilo koje visine. U mnogim slučajevima, prilagođavanje visine stolca neće rezultirati sigurnim držanjem pri radu za stolom. Ako je radna površina stola niska, spuštanje stolca može reducirati slobodan prostor za koljena i noge. To može dovesti do neugodnog položaja koji uzrokuje veći pritisak na leđa. Bolja alternativa bi bila podizanje radnog stola. Niske osobe koje rade za stolom standardne visine često imaju problema pri radu. Ako se stolac povisi kako bi se udobnije radilo, stopala ostaju visiti iznad razine poda. Odmorišta za stopala u ovakvim slučajevima pružaju potporu, ali ne mogu zadovoljiti u svim situacijama koje posao u uredu zahtijeva. Najbolje rješenje je spuštanje stola ili promjena radnog zadatka kako bi se izbjegla potreba za zauzimanjem neudobnih i nezgodnih položaja.
Ergonomski stolci su oblikovani kako bi udovoljili potrebama svih korisnika. Svatko je od nas drukčije građen, žene uglavnom imaju šire bokove od muškaraca i trebaju stolce sa više položenim potpornjem za lumbalni dio kralježnice i širim sjedalom. Muškarci češće imaju duže noge i trebaju dublja sjedala. Kod odabira stolca morate voditi računa o Vašim individualnim potrebama.
Ne dajte se zavesti ovim mitovima o radnom mjestu. Sami pronađite Vama najudobniji položaj. Neka Vaš namještaj i stolac budu adekvatni Vašim potrebama i usvojite dobre radne navike. Mijenjajte položaje pri radu i uzmite kratke predahe tijekom dana. Zdrav razum može puno pridonijeti sigurnosti na Vašem radnom mjestu.
Problem
Česta i duga razdoblja provedena sjedeći za radnim stolom mogu imati dugotrajan, štetan učinak na tjelesno i mentalno zdravlje pojedinca i stoga negativan utjecaj na kvalitetu rada.
Nekoliko podataka:
U prosjeku provedemo oko 80.000 sati sjedeći tijekom našeg radnog vijeka – bilo pri obuci, bilo na poslu. Vrijeme provedeno za radnim stolom sjedeći je u porastu, što znači da je i sama opasnost od negativnih učinaka dugotrajnog sjedenja također u porastu.
Kada uzmete u obzir da više od 65% uredskih djelatnika nepravilno sjedi očito je da se nešto mora poduzeti.
Rješenje
Da bi riješili probleme nije važno samo u čemu sjedimo, nego prije svega kako sjedimo. Jedna od najvažnijih spoznaja ergonomskih istraživanja je na prvi pogled paradoksalna činjenica da sjedenje traži određenu mišićnu aktivnost. Samo sjedenje nije tako naporan rad, nego je tu puno važnija aktivnost mišićnog sustava koji je jako opterećen tijekom sjedenja.
Mišići leđa su prvenstveno odgovorni za uspravno držanje kralježnice tijekom sjedenja. Pri normalnom uspravnom držanju kralježnice oni podnose priličan napor. Međutim, ako je kralježnica podvrgnuta pritisku kada je svinuta (savijena) kao posljedica slabosti potpornog mišića ili lošeg držanja, interveterbalni diskovi i kralješci mogu biti oštećeni. To može dovesti do akutnih bolova u leđima i degenerativnih kroničnih oštećenja.
Potporna uloga mišića leđa je stoga izuzetno važna. Nažalost, uvjeti pri svakodnevnom uredskom radu, s dugim razdobljima provedenim za radnim stolom, vode do nezdravog stalnog opterećenja leđnih mišića, što s vremenom može dovesti do toga da mišići jednostavno otvrdnu. Ali i druge skupine mišića su pogođene također, podizanje ramena za samo par centimetara pri radu za tipkovnicom, na primjer dovoljno je da proizvede napetost u području ramena i vrata.
Posljedica napetosti u mišićima leđa u dužem periodu je nemogućnost pružanja potpore kralježnici. Kralježnica više nije ravna, već iskrivljena, što dovodi do brojnih negativnih nuspojava ( bol u leđima, napetost u ramenima i vratu, pad koncentracije, probavne poteškoće).
Ergonomski radni stolci
Na zahtjeve za dinamičnim sjedenjem odgovaraju ergonomski radni stolci, koji sadrže sve potrebno za postizanje zdravog i zamora – oslobođenog držanja. Ergonomski radni stolci ne prisiljavaju korisnika na zauzimanje rigidnog položaja, nego mu omogućavaju dinamično sjedenje i savršeno balansiranje tijela. Na ergonomskom radnom stolcu tijelo automatski zauzima najbolji mogući položaj s maksimalnim rasterećenjem kralježnice. To ne samo da štiti od dugoročnih ozljeda, nego također omogućuje koncentriran rad bez umora pri sjedenju.
Specifični funkcionalni i anatomski zahtjevi prema osobama koje rade u uredu, mogu biti ostvareni kroz različite složene tehnike s naglaskom na različita područja. Koja izvedba je najprikladnija ovisi o potrebama korisnika.
Ali niti najbolji ergonomski stolac s najboljim tehničkim osobinama neće Vam pomoći ukoliko nepravilno sjedite.
ZAPAMTITE: Bolna leđa Vas prate svaki sat Vašeg dana.
Kako sjediti?
Sjedenje je ustvari naporan posao za naša leđa i donosi određeni napor interveterbalnim diskovima i mišićima leđa. Moderan uredski stolac pomoći će Vam da smanjite naprezanje u leđima i da se sveukupno bolje osjećate.
Ideja nije da sjedite na, nego sa svojim stolcem.
Ovo su najvažnija osnovna pravila zdravog sjedenja:
- uvijek sjedite uspravno u svom stolcu, naslonjeni na naslon
- mijenjajte položaje tijekom sjedenja mičući gornji dio tijela što je češće moguće, da bi izbjegli mišićne grčeve (dinamično sjedenje)
- Uvjerite se da je kut u koljenima, kukovima i laktovima približno 90°, ako je ikako moguće nagnite sjedala prema naprijed kada se naginjete naprijed preko stola
- iskoristite sve prednosti koje Vam pruža Vaš ergonomski stolac
Mijenjanje položaja i aktivno gibanje za radnim stolom pozitivno utječe na način kako se osjećamo i povećava našu radnu sposobnost. Sjedenje mora postati dinamično, a nikako ne smije biti statično. Vježbe za radnim stolom na najbolji način pridonose pravilnom držanju tijekom rada.
Ergonomska terminologija
Podesivost visine sjedišta – omogućava korisniku da prilagodi stolac tako da mu stopala budu na podu ili da mu radna površina stola ili tipkovnica budu na odgovarajućoj visini, a najbojlje je ako je oboje zadovoljeno. Pneumatski izvedena regulacija visine je lakša od mehaničke.
Podesivost dubine sjedišta – postignuta pomičnošću naslona stolca prema naprijed ili natrag ili pomičnošću sjedala stolca, osigurava promjenu dubine sjedala prema naprijed i natrag. Manja dubina stolca potrebna je za niže osobe, a veća dubina pruža veću stabilnost visokim osobama.
Podesivost kuta naslona – podrazumijeva promjenu nagiba naslona u odnosu na nagib sjedišta. Iako se ovo često postiže korištenjem mehanizama za podešavanje, može biti ostvareno i preko žičanih materijala ili opruga u školjki/kosturu stolca. Podesivost kuta naslona omogućava stolcu da podržava / podupire različite stupnjeve naslanjanja, što trenutno prenosi dio težine trupa na naslon stolca i smanjuje opterećenje na interveterbalne kralježničke diskove. Podesivost kuta naslona također povećava kut između torza i bedara, što uzrokuje zakretanje donjeg dijela leđa prema unutra. To zakretanje prema unutra zvano LORDOZA rezultira smanjenjem pritiska na interveterbalne kralježničke diskove u odnosu na ravno držanje kralježnice.
Nagib stolca ili «tilt» – odnosi se na promjenu nagiba cijelog stolca u odnosu na pod. Kao i pri podešavanju kuta naslona, nagib stolca prenosi dio opterećenja s trupa na naslon stolca. Dvije su geometrijske ravnine nagibanja. Prva je ravnina kralježnice u kojoj je središnja točka nagibanja nalazi na osi središnje kolumne na kojoj stoji stolac i pri nagibanju podiže koljena dok se leđa spuštaju. Druga je ravnina koljena, u kojoj je točka nagibanja u prednjem dijelu sjedišta, bliže koljenima. Pri nagibanju u ovoj ravnini koljena se također podižu, ali se leđa zajedno s glavom spuštaju više nego u ravnini nagibanja kralježnice.
Podesivos kuta sjedišta – općenito se odnosi na promjenu kuta sjedišta prema naprijed i natrag. Sastoji se u odabiru fiksnog kuta umjesto slobodno-lebdećeg nagiba. Često ovo svojstvo omogućava nagib prema naprijed, u kojem bedra padaju prema naprijed. Osnovna svrha nagiba sjedišta prema naprijed je da otvori kut između trupa i bedara, dovodi do LORDOZE i smanjuje pritisak na interveterbalne diskove.
Nasloni za ruke – podupiru ramena smanjujući rad mišića ramena i nadlaktica. Međutim mogu biti i krivo korišteni spriječavajući slobodu kretanja ruku pri radnjama poput tipkanja.
Nasloni za ruke podesivi po visini – pomažu izbjegavanju problema previsokih naslona za ruke, koji uzrokuju podizanje ramena i pritisak na laktove i nadlaktice, te preniskih naslona za ruke koji zahtijevaju od djelatnika da se nagnu na stranu ili spuste (skliznu) u stolac kako bi se mogli nasloniti. Nasloni podesivi po visini također omogućuju postavljanje u položaj gdje neće smetati za vrijeme tipkanja ili drugih aktivnosti koje traže više slobodnog prostora.
Nasloni za ruke podesivi po širini – omogućavaju mijenjanje udaljenosti između dva naslona. Nasloni postavljeni bliže tijelu pomažu izbjegavanju preširoko postavljenih laktova koji uzrokuju potrebu da ručne zglobove savijemo u stranu prilikom aktivnosti poput tipkanja.
Pojastučeni nasloni za ruke – smanjuju neugodan pritisak na podlaktice i laktove.
Lumbalni oslonac/potporanj – namijenjen je da spriječi koliko god je moguće opuštanje lumbalne kralježnice koje se kod većine ljudi događa pri sjedenju. Obično se postiže blagim zakrivljenjem naslona stolca.
Podesivost naslona po visini – odnosi se na promjenu visine lumbalnog potpornja na naslonu stolca, iako se često misli se ova osobina odnosi na promjenu visine cijelog naslona, ona ipak služi da omogući promjenu visine lumbalnog potpornja kako bi se ta visina mogla što bolje prilagoditi potrebama pojedinog korisnika.
Podesivos dubine lumbalnog potpornja – odnosi se na promjenu veličine, a ponekad i tvrdoće nagiba lumbalnog potpornja u naslonu stolca. Time se prilagođava različitim potrebama i građama tijela.
Kad izabirete dobar ergonomski stolac potrebno je se uvjeriti da nudi navedene opcije.
Problem
Oko 67% svih zaposlenih nepravilno sjedi, bez naslanjanja leđa na naslon stolca, odnosno sjede na prednjem rubu stolca.
Radni uvjeti 40% izvedbe se gubi zahvaljujući negativnim utjecajima radne okoline – svjetlo, zrak, buka, način sjedenja.- svake godine 35 od 100 zaposlenika ide na bolovanje zbog bolova u kralježnici i leđnim mišićima
- bolovi u kralježnici i leđnim mišićima glavni su uzrok odlaska na bolovanje – 909 dana na 1000 zaposlenih godišnje
- među uredskim zaposlenicima koji sjede većinu vremena ove brojke se penju na 1200 dana na 100 zaposlenih godišnje.
To sve jako puno košta poslodavca jer on mora zapošljavati druge ljude do su njegovi ljudi na bolovanju.
U prosjeku jedan uredski radnik u tijeku svog radnog vijeka provede oko 80000 radnih sati sjedeći.
Rješenje
Preporuke za pravilno sjedenje:
Dubina sjedišta stolca treba biti u potpunosti iskorištena, tako da točke pritiska ne budu na stražnjem dijelu bedara.
Stalni kontakt s naslonom stolca podupire fiziološki prirodan oblik kralježnice.
Kut između sjedišta i naslona ne bi smio biti manji od 90°, jer to uzrokuje određeni pritisak na dišne organe, srce, krvotok i probavne organe.
Stolac mora biti prilagođen težini korisnika da bi podržao dinamično držanje, kako bi se izbjegla iznenadna reakcija ako bi se stolac naglo pomaknuo.
Izvor: Tapo Dizajn d.o.o.
