U kontekstu zelene i digitalne tranzicije turizma, drvena konstrukcija, osobito sustavi križno lameliranog drva (CLT), nameću se kao jedno od najučinkovitijih rješenja za postizanje visoke energetske učinkovitosti, smanjenja ugljičnog otiska i skraćenja vremena gradnje. Brojna međunarodna istraživanja potvrđuju da uporaba masivnih drvenih konstrukcija doprinosi smanjenju emisija stakleničkih plinova u odnosu na konvencionalne betonske i čelične sustave, prvenstveno zbog pohrane ugljika u drvenoj masi i niže energetske intenzivnosti proizvodnje.
CLT elementi omogućuju visoku razinu prefabrikacije, preciznost izvedbe i optimizaciju materijala, što rezultira manjim građevinskim otpadom i kraćim vremenom montaže. Prema analizama Europskog udruženja proizvođača masivnih drvenih panela (European Organisation of the Sawmill Industry), CLT sustavi omogućuju učinkovitu kontrolu toplinskih mostova te povoljna statička svojstva uz relativno malu vlastitu težinu konstrukcije. Time se smanjuju zahtjevi za temeljima, što je posebno relevantno u osjetljivim ruralnim krajobrazima.
U turističkoj arhitekturi malih objekata, popularno nazvanim „Tiny houses“, kakva se obično razvija u okviru modela energetski autonomnih eko naselja, CLT ima dodatnu vrijednost jer predstavlja i konstruktivni i vidljivi završni sloj. Istraživanja o utjecaju drva na unutarnju mikroklimu i psihofizičko stanje korisnika pokazuju da izložene drvene površine doprinose stabilizaciji vlage zraka i subjektivnom osjećaju ugode. Stoga, za dugotrajniji boravak, kakav je tipičan za digitalne nomade, kvaliteta unutarnjeg prostora postaje presudan čimbenik konkurentnosti destinacije.
Kako bi se priča održivo završila, izvana se postavlja ventilirana fasada u kombinaciji s drvenom nosivom konstrukcijom što dodatno unapređuju energetske performanse objekta. Prema studijama o higrotermalnom ponašanju višeslojnih fasadnih sustava, ventilirani sloj omogućuje kontrolirano isušivanje konstrukcije, smanjuje rizik od kondenzacije te produžuje vijek trajanja materijala. U kontinentalnim klimatskim uvjetima s izraženim temperaturnim razlikama, takav sustav pridonosi stabilnosti toplinskog omotača i smanjenju potrošnje energije.
Integracija CLT konstrukcije, ventilirane fasade i sustava visoke energetske učinkovitosti omogućuje postizanje standarda gotovo nulte energije (nZEB), što je u skladu s Direktivom (EU) 2018/844 o energetskim svojstvima zgrada. U turističkim objektima to ima dvostruki učinak: smanjenje operativnih troškova i povećanje tržišne vrijednosti kroz održivost kao diferencijacijski kriterij.
U suvremenoj literaturi o održivoj gradnji naglašava se da je ključ uspjeha integrirani pristup – od izbora materijala do načina upravljanja objektom. Drvena konstrukcija, osobito CLT, u tom smislu nije samo konstruktivno rješenje, već dio šire strategije smanjenja utjecaja na okoliš, povećanja energetske autonomije i stvaranja kvalitetnog prostornog iskustva. U održivom turističkom razvoju, osobito u ruralnim regijama, takav pristup predstavlja racionalan odgovor na klimatske, ekonomske i društvene izazove suvremenog turizma.
Prototip malog eko naselja u Smiljanu
U Smiljanu, malom mjestu Ličko-senjske županije, razvijen je prototip eko naselja namijenjen digitalnim nomadima. Projektni tim testirao je sve ključne tehnološke komponente u stvarnom okruženju, provjeravajući funkcionalnost i pouzdanost rješenja. Ovaj prototip služi kao dokaz koncepta za održive i energetski učinkovite male kuće, koje spajaju inovativnu gradnju i kvalitetan životni prostor. Više informacija saznajte na linku www.people4people.net.
