Jednostavni, funkcionalni te nadasve elegantni proizvodi korišteni u svakodnevnom životu – okosnica su već dobro poznatog dizajnerskog izričaja skandinavskih zemalja.
Iako su počeci oblikovanja u ovoj sjevernoj regiji (Danska, Island, Finska, Norveška, Švedska) smješteni u 19. stoljeće, najplodnije doba skandinavske težnje za poboljšanjem kvalitete života kroz dizajn odnosi se na razdoblje između 1930. i 1970. U 70-tim i 80-tim godinama prošlog stoljeća, energični koloriti i forme postmodernizma skrenuli su pažnju javnosti s funkcionalnih proizvoda i jednostavnih linija koji su stizali sa sjevera, međutim, od 1990. praktičnost dizajna ponovno je u prvom planu, stoga popularnost skandinavskog 'branda' nezaustavljivo raste.
Što se tiče samog pojma "Skandinavski dizajn", smatra se da je za njegovu pojavu na svjetskom tržištu zaslužna izložba "Scandinavian Design for Living" održana 1951. godine u Londonu. U sklopu navedene izložbe su zemlje iz ove sjeverne regije po prvi puta izvan svog zemljopisnog okvira zajednički svijetu otkrile dizajnersko blago. Nastavak priče odnosi se na jednako uspješne izložbe koje su SAD-om i Europom 'prošetale' u narednih nekoliko godina i naziv 'skandinavski' stopile sa sofisticiranom i prozračnom funkcionalnošću.
Iako se među uspješnim imenima koja dolaze iz sjevernih predjela nalaze tvrtke različitih proizvodnih profila, veliki broj dizajnera okrenuo se kreiranju opreme za interijere, stvarajući modernističke prostore u kojima prevladava ljepota jednostavnosti. Namještaj je često ravnih linija te izrađen od svijetlog drva, u dekorativnim tkaninama visok je udio prirodnih vlakana čiji se blagotvorni utjecaj na zdravlje kože cijeni od davnina, a deseni i teksture u interijeru nisu daleko od onih u eksterijeru – kristali leda i snijega, drveće i ostali prirodni resursi nordijskih krajeva inspiracija su kreativnim umovima koji u svoja djela prenose opuštenost lokalnih krajolika. U modernim interijerima nalazimo i namještaj skandinavskog podrijetla dizajniran prije više od 50 godina, koji je, bez obzira na „starost", još uvijek itekako „u trendu".
Prostori oblikovani prema prethodno navedenoj filozofiji su uglavnom fleksibilni i relativno lako se održavaju, stoga izvrsno nadopunjavaju suvremeni stil života kojeg karakteriziraju užurbanost, a samim tim i nedostatak vremena za kućanske poslove. Nadalje, uslijed globalne dominacije tehnologije nad svim drugim, kao reakcija se javlja i nostalgija za 'životom u prirodi' neopterećenim 'blagodatima civilizacije'. Budući da sve veći udio stanovništva živi u gradovima, ponekad se jedina mogućnost za bijeg u prirodu – nalazi upravo u interijeru.
Još jedna od specifičnosti današnjice je i učestala potreba za promjenama, bez obzira radi li se o životnom stilu, poslu i karijeri, boravištu ili uređenju interijera. Kada govorimo o unutarnjem uređenju, česte promjene su moguće jedino ako to kućni budžet dopušta. Dakle, potreban je namještaj čiju je metamorfozu jednostavno izvesti, kao i velik izbor dekorativnih detalja koji se mogu uklopiti u razne stilove.
Govorimo li o uspjehu dizajna i dizajnera na nekom području, potrebno je spomenuti i uvjet bez kojeg je taj uspjeh skoro nemoguće ostvariti – plodno tlo za ideje kreativaca i razumijevanje njihovih inovativnih prijedloga. U skandinavskim zemljama, povezanost proizvođača i dizajnera donosi korist i jednima i drugima, a prihvaćenost njihovih proizvoda u svjetskim razmjerima utječe i na brandiranje same regije. Štoviše, lako je zaključiti da su dizajn i dizajneri neka vrsta veleposlanika, budući da svijetom pronose kreativnu filozofiju regije u kojoj stvaraju.
Stoga je razumljivo da znatan broj slavnih dizajnerskih imena potječe upravo s ovog područja – Alvar Aalto, Arne Jacobsen, Verner Panton, Harri Koskinen i mnogi drugi. Sve u svemu, skandinavski 'brand' jedan je od najpopularnijih u kreativnom svijetu dizajna.
