LEED, BREEAM i DGNB oznake su za zgradu koja ne samo da je energetski učinkovita nego omogućuje i racionalnu upotrebu vode, izgrađena je od ekoloških materijala, ima sustave koji pružaju ugodnu i zdravu atmosferu te čuva okoliš. Tako bi se ukratko mogla opisati zgrada koja posjeduje jedan od međunarodno priznatih certifikata zelene gradnje o kojima je bilo riječi u okviru 2. modula edukacije Green Building Professional 2014./2015.
Predsjednik Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju g. Hrvoje Kvasnička upoznao je buduće stručnjake zelene gradnje o značenju međunarodnih certifikata te sustavima LEED i BREEAM certificiranja. G. Kvasnička konzultant je za nekretnine s dugogodišnjim iskustvom i kvalificirani stručnjak za održivu gradnju – jedini u Hrvatskoj posjeduje akreditaciju BREEAM procjenitelja, a položio je i ispit za LEED AP specijalista.
LEED i BREEAM – kako certificirati zgradu
Iako postoje raznovrsni sustavi ocjenjivanja održive gradnje, u certificiranju zelenih zgrada u Europi najčešće se primjenjuje američki LEED sustav, britanski BREEAM te njemački DGNB. Izbor i primjena određenog sustava certificiranja bitni su elementi prilikom projektiranja novih građevina. Certificirana zgrada investitoru i izvođaču radova donosi ugled na međunarodnom tržištu. LEED sustav u najširoj je primjeni, a razvio ga je Savjet za zelenu gradnju SAD-a. Smatra se strožim i skupljim od ostalih dvaju, ali marketinški jačim sustavom. Zgrade se prema LEED-u mogu certificirati u fazi projektiranja i u fazi upotrebe.
Da bismo certificirali zgradu, potrebna su tri koraka. Prvi je odabir sustava koji se primjenjuje (npr. za novogradnju, postojeću gradnju itd.), drugi propisuje da zgrada treba zadovoljiti minimalne zahtjeve (npr. postojanje bar jednog korisnika) a treći je ispunjavanje obveznih preduvjeta i prikupljanje određenog broja bodova.
Na osnovi prikupljenih bodova određuje se vrsta certifikata koji će se dodijeliti. BREEAM sustav certificiranja razvijen je u Velikoj Britaniji, u Istočnoj Europi rašireniji je od LEED-a, jednostavniji je i primjenjiviji na europskom tržištu. Danas ima 425.000 certificiranih objekata u 59 zemalja svijeta.
Hrvatsko tržište i međunarodni certifikati zelene gradnje
"Hrvatsko tržište još se uvijek upoznaje s međunarodnim certifikatima, i u tom kontekstu učinjen je znatan pomak unazad pet-šest godina. Nažalost, u istom je razdoblju aktivnost na tržištu nekretnina i gradnje znatno pala, a ona je preduvjet da bi do izražaja došla prednost certifikacije zelenih zgrada. Vlasnici postojećih i developeri novih zgrada većim su dijelom usredotočeni na smanjenje troškova, a ne na povećanje kvalitete. Premda zelena gradnja smanjuje troškove i povećava kvalitetu, nažalost, na našem se tržištu još uvijek više percipira kao dodatna vrijednost za koju trenutačno ne postoji potražnja, odnosno kupci ili zakupnici nekretnina nisu je spremni dodatno platiti. Zato Hrvatski savjet za zelenu gradnju, rekao nam je g. Kvasnička.
U Hrvatskoj zasad postoji samo jedna certificirana zgrada prema LEED-u (poslovni centar Adrisa koji je dobio LEED Gold certifikat) i jedna prema BREEAM-u (zgrada Eurocentra u zagrebačkoj Miramarskoj ulici s BREEAM certifikatom "Very good" u kategoriji zgrada u upotrebi), a neki su projekti još u postupku certifikacije.
Kad je riječ o stručnjacima zelene gradnje, više od dvije tisuće pohađalo je edukacijske programe HSZG-a, od kojih je 130 polaznika Green Building Professional programa. Trenutačno je više stručnjaka nego potražnje od investitora i vlasnika zgrada. "Prvo treba educirati stručnjake kako bi oni educirali developere i vlasnike zgrada te time potaknuli potražnju za gradnjom prema zelenim načelima. U budućnosti će se sve zgrade u većoj ili manjoj mjeri graditi prema zelenim principima, zato je bitno educirati što veći broj stručnjaka", ističe g. Kvasnička.
Zelena gradnja u hrvatskim zakonima
"Zelena gradnja kao termin nije navedena izrijekom ni u kojem dosad usvojenom aktu. Međutim, svi do sada doneseni i usvojeni akti stvorili su pravni okvir koji omogućuje sustavno stvaranje okruženja koje podupire zelenu gradnju", rekla nam je pomoćnica ministrice za graditeljstvo i energetsku učinkovitost u zgradarstvu dr. sc. Borka Bobovec. Uštede energije i vode, kao i povećana vrijednost zgrade uz veću dobit zahvaljujući štednji prednosti su koje mogu potaknuti investitore i buduće korisnike na ulaganja u zelene zgrade. Kako društvena svijest raste, tako se može očekivati i povećan broj zelenih zgrada.
Interdisciplinarni pristup koji će objediniti područja energije, graditeljstva i zaštite okoliša, uz nacionalne programe energetske obnove zgrada i bespovratna sredstva, u konačnici će zasigurno rezultirati uporabom materijala koji manje štete okolišu i povećavaju zdravo okruženje u zgradama. Upotreba domaćih proizvoda kako bi se smanjio štetni utjecaj transporta na okoliš svakako je iznimno važan element i poticanja domaćeg gospodarstva i smanjenja emisije CO2, istaknula je dr. Bobovec.
Izvor:
- Prezentacija g. Hrvoja Kvasničke o međunarodnim standardima zelene gradnje održana 25. studenoga 2014. u okviru 2. Modula GBPro edukacije
- Hrvatski savjet za zelenu gradnju
