Želja nam je da obnova povijesne zagrebačke škole bude primjer drugima jer smo ostvarili čak 84% uštede energije za grijanje i zdraviji prostor za 600 učenika i učitelja.
Danas se u Centru za odgoj i obrazovanje Slave Raškaj u Zagrebu održala panel diskusija na temu obnove zgrada javne namjene u Hrvatskoj, odnosno postoji li recept za uspjeh iste. Na panelu kojeg je organizirao Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu uz partnerstvo tvrtke ROCKWOOL Adriatic, sudjelovali su ključni dionici uspješnog projekta obnove Centra Slave Raškaj u Zagrebu koji su podijelili svoja iskustva, a sve kako bi pomogli uspješnoj realizaciji budućih sličnih projekta, zbog kompleksnosti i iznimno zahtjevnih procedura.
Riječ je o uspješnoj obnovi zgrade javne namjene koja se nalazi u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini i u zoni zaštite prirode, a izvedena je u vrlo kratkom roku.
Priča
- Obnova Centra za odgoj i obrazovanje Slave Raškaj u Zagrebu pokazuje snagu ovog projekta kojom se osigurala viša kvaliteta rada i života djece, roditelja i zaposlenika. Projekt je unatoč izazovima pandemije COVID-19 i jakim potresima uspješno završen, na dobrobit 600 ljudi koji koriste ovu zgradu, uključujući učenike s poteškoćama i više od 100 zaposlenika.
- Škola je ostvarila 84% uštede energije za grijanje zahvaljujući potpuno izoliranoj ovojnici zgrade (prozori, podovi, krovovi, fasada), ali je ugrađena i dizalica topline kao obnovljivi izvor energije, čime su ostvarene dodatne uštede energije na računima.
- Osim što je postignuta ušteda energije za grijanje, obnovom je značajno poboljšana kvaliteta života učenika i radnika u centru. Kvaliteta zraka značajno je bolja zahvaljujući novom sustavu ventilacije i uklanjanju azbesta s krova. Izgrađen je i senzorni park koji pomaže učenicima s oštećenjima sluha i autizmom uključiti sva osjetila.
- U projekt je bilo uključeno 200 ljudi pri čemu se koristila tehnologije poput Building Information Modeling (BIM) kako bi se olakšala obnova i predvidjeli problemi prije nego što se pojave.
Zašto je ova priča sada bitna?
- Ostvarena ušteda energije u ovakvim projektima obnove nudi zaštitu od viših cijena energije. S povećanjem cijena energije u Hrvatskoj posljednjih godina, 84% uštede energije omogućuje školi preraspodjelu svojih resursa za bolje usluge za učenike i nastavnike koji koriste objekt.
- Ublažavanje rizika od potresa. Hrvatska se nalazi u aktivnom potresnom području, a razorni potresi 2020. dokazuju da su ovakve obnove potrebne kako bi se povijesne građevine zaštitile od budućih potresa.
- Klimatske promjene dovode do viših temperatura u Hrvatskoj. Utjecaj klimatskih promjena u južnoj Europi dovodi do više dana ekstremnih temperatura. U Hrvatskoj se do kraja stoljeća predviđa porast srednjih mjesečnih temperatura za 4 stupnja. Ovakva obnova, uz ugradnju sustava ventilacije, hlađenja i senzornog parka, može pomoći u smanjenju rizika od topline za učenike i nastavnike koji koriste zgradu.
- Priča je jako dobar primjer kako se javno financiranje može učinkovito koristiti za obnovu zgrada
- EU Direktiva o energetskoj učinkovitosti zgrada (EPBD) mogla bi omogućiti puno ovakvih projekata, dajući prioritet obnovi naših zgrada sa slabim energetskim performansama. Direktiva je sada u posljednjim koracima prihvaćanja na razini Europskog parlamenta i Vijeća, a proces revizije započeo je 2021. u okviru EU Green Deala.
Na panel diskusiji sudjelovali su ravnateljica Centra za odgoj i obrazovanje Slave Raškaj Jelena Grabovac, glavna projektantica Tea Helman Jukić (Arhitektonski studio Helman i Jukić), Marijana Sironić, pomoćnica pročelnika za nepokretna kulturna dobra Grada Zagreba, Hrvojka Skoković Harašić, direktorica Gi3 servisne linije, Deloitte d.o.o., Bojan Milovanović, izvanredni profesor na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te Božo Matijević, voditelj tehničke podrške ROCKWOOL Adriatic d.o.o.. Moderatorica diskusije je Anđelka Toto Ormuž, voditeljica korporativnih poslova, ROCKWOOL Adriatic d.o.o.
Citati sudionika
„Samo sveobuhvatna obnova ima dugoročno smisla i s financijskog, zdravstvenog i energetskog aspekta.“
Bojan Milovanović, izvanredni profesor na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
„Naša je preporuka da investitor svakako angažira tehničku osobu - voditelja projekta građenja, a da nadležna tijela za javni poziv uključe ovaj trošak kao prihvatljiv jer se time povećava efikasnost svih procesa.“
Hrvojka Skoković Harašić, direktorica Gi3 servisne linije, Deloitte d.o.o.,
„Na razini sustava bi trebalo razviti procedure podrške korisnicima - tzv. one-stop-shop. Potrebno je preuzeti odgovornost i riskirati kako bismo ostvarili pozitivnu promjenu za djecu, za djelatnike i cijelo društvo.“
Jelena Grabovac, ravnateljica Centra za odgoj i obrazovanje Slave Raškaj u Zagrebu
„Ovakvim projektima obnove potrebno je pristupiti sveobuhvatno i temeljito. Nužna je dobra priprema projekta, temeljita analiza svih ulaznih podataka, stručna odluka o opsegu obnove i kvalitetan projekt. U projektiranju je nužan multidisciplinarni pristup, te kontinuirano praćenje i kontrola tijekom svih faza projekta. Kao najveći izazovi su se pokazali nedostatak kvalitetne postojeće dokumentacije, nedostatni standardi (uz što je vezana izrada troškovnika), definiranje i praćenje procedura, te nedostatak vremena u fazi projektiranja. A ključni sastojak su kvalitetni dionici i njihova dobra suradnja.“
Tea Helman Jukić, arhitektica, Arhitektonski studio Helman i Jukić
„Kada govorimo o izazovima obnove graditeljske baštine, često se obnova povijesnih zgrada predstavlja kao nemoguća misija. Uspješno obnovljena zgrada ovog Centra ilustrativan je i poučan primjer.
Prije nego što investitor krene u projekt odnosno projektant u projektiranje, važno je da zatraže informacije odnosno konzervatorske smjernice od nadležnog konzervatorskog odjela jer će na taj način ubrzati cijeli projekt i spriječiti nepotrebne zastoje. Naglasila je važnost interdisciplinarnost u procesu obnove i suradnju svih struka međusobno.“
Marijana Sironić, pomoćnica pročelnika za nepokretna kulturna dobra Grada Zagreba
„Na ovom se projektu koristila kamena vuna za izolaciju ovojnice zgrade. Korištenjem ovog izolacijskog materijala u obnovi osigurava se manja potrošnja energije, viša razina zaštite od požara i od buke, a ujedno vodimo brigu o održivosti resursa. Uza sve to kamena vuna je dimenzijski stabilan građevinski materijal.“
Božo Matijević, voditelj tehničke podrške ROCKWOOL Adriatic
Video o obnovi Centra možete pogledati OVDJE.
